Pregledavate sve postove
Zašto je ponekad tako teško izreći prognozu?
Ponekad je vrlo teško prognozirati vrijeme, posebno govoreći o prognozi 7-8 dana unaprijed. Dok je jučerašnji ECMWF za 6. veljače nad Atlantikom crtao gotovo 1050 hPa i toplu anticiklonu, samo 12 sati kasnije isti model crta ciklonu od 960 hPa! Razlika u tlaku iznosi gotovo 100 hPa! I dok su za taj termin jučerašnje prognoze davale sunčano, mirno i ugodno toplo vrijeme, jutros će prognoza za istu lokaciju izgledati oblačno, vjetrovito, hladno, možda i uz snijeg! Istina da se ovakvo velike razlike ne događaju u prognozama unutar 4 dana, ali situacija je slična pošto samo mala promjena globalne situacije, može uvelike promijeniti lokalne prilike. Tako bi primjerice pomak ciklone od samo 50 km, mogao određenom području umjesto obilne kiše, donijeti pola metra snijega. Danas svatko može prognozirati vrijeme na temelju brojnih gotovih vremenskih prognoza, ali u pravom prognoziranju vremena vrlo je važno iskustvo prognostičara, do čega mi najviše i držimo. Evo nam i te dvije ECMWF karte, prva od jučer navečer, druga od jutros:
Modeli potvrđuju dolazak velike hladnoće
Prognostički modeli potvrđuju dolazak velike hladnoće u Europu, a time i do naših krajeva. Idućih se dana očekuje jačanje sibirske anticiklone na sjeveroistoku kontinenta, dok će se paralelno s time u Sredozemlju produbljivati ciklona. Ovakav raspored sustava omogućit će pritjecanje hladnog zraka sa istoka kontinenta ravno u naše krajeve. Početkom idućeg tjedna doći će do slabljenja ciklone u Sredozemlju, dok nad Francuskom pažnju plijeni mala ciklona u višim slojevima atmosfere. Ta bi ciklona u višim slojevima atmosfere, i svom kretanju prema jugu, potakla stvaranje prave prizemne ciklone u zapadnom Sredozemlju koja bi se brzo premještala prema srednjoj Italiji. Prema večerašnjem izlazu 12z ECMWF-a, ta bi ciklona donijela manje količine snijega i u Istru, ali da li će to stvarno biti tako zasigurno ćemo morati pratiti izlaze svih modela tijekom vikenda. Više oborina ta bi ciklona u nastavku tjedna donijela južnoj i srednjoj Italiji te Dalmaciji. 12z ECMWF u grafičkom obliku:
Pregled detaljnijeg stanja ECMWF-a modela za Pulu, te za Pazin. Prikazane temperature odnosi se na maksimalne dnevne prognozirane vrijednosti, dok su one minimalne još niže!
Na američkom GFS-u zanimljivo je pogledati ensamble (u prijevodu: sve moguće varijacije tog modela). “Siguran” je pad temperature i do -15°C niže od 30-ogodišnjeg prosjeka! Riječ je o temperaturama na oko 1450 metara, koje su najbolji pokazatelj kretanja zračnih masa.
Polarna hladnoća prijeti Europi!
Zbog utjecaja visinske ciklone iz zapadnog Sredozemlja idući će dani donijeti oblačnije, ali i suho vrijeme. Temperature zraka bit će malo niže od prosječnih vrijednosti za doba godine. Za to vrijeme na sjeveroistoku kontinenta jačat će prostrana i stabilna anticiklona o kojoj smo već pisali prijašnjih dana. Spomenuta će anticiklona omogućiti dolazak još hladnijeg zraka, a na istok Europe spustit će se jezgra polarne hladnoće! U toj izrazito hladnoj jezgri polarnog zraka temperature zraka na 850 hpa spuštat će se i ispod -25°C. Pri tlu se također očekuje ekstremna hladnoća. Prvih nekoliko dana nakon spuštanja hladne jezgre najpogođenija će biti Ukrajina, Rumunjska, Bugarska te dio Poljske gdje će vjerojatno biti velikih problema uzrokovanih vremenom.
Kuda će se dalje kretati jezgra hladnog zraka nezahvalno je prognozirati jer je riječ o periodu iza 5 dana, ipak postoji povećana mogućnost da dio te polarne hladnoće stigne i do Istre. Temperature zraka bi u tom slučaju bile ekstremne, a svjedočili bi možda i najjačem udaru zime u posljednjih 30-ak godina. O oborinama, odnosno snijegu rano je govoriti jer se ne može pouzdano prognozirati gdje će ciklone nastati u slučaju prodora vrlo hladnog zraka duboko u Sredozemlje.
Sinoptička situacija za 5 dana – omogućen je dotok polarne hladnoće sa sjeveroistoka:
Temperature zraka na 850 hpa:
yro.no automatske prognoze izrađene na temelju prognostičkog modela ECMWF:
Moskva:
Pazin:
Obilan snijeg zatrpao jugoistok Europe!
Jaka snježna oluja koja je pogodila krajni jugoistok Europe donijela je više od 60 cm novog snijega, i to najviše tijekom četvrtka. Vjetar puše konstantnom brzinom preko 54 km/h (15 m/s), dok su udari još jači što pridonosi nastanku velikih snježnih nanosa, i do tri metra. Prema pisanju AccuWeathera, u Rumunjskom gradu Craiovu, od utorka do četvrtka u 14 sati palo je 64 cm snijega. Otkazani su mnogi letovi, zatvorene ceste, a velik dio stanovnika nema električne energije. Tijekom današnjeg dana očekuje se smirivanje oluje, no nakon toga slijede iznimno hladni dani uz temperature zraka ispod -20°C.
Velike količine snijega i niske temperature zabilježene su još Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Bugarska je proglasila uzbunu najvišeg stupnja zbog velikih količina snijega, te je pozvala građane da ne kreću na put. U južnoj Srbiji također su zabilježene izraženije snježne oborine zbog čega je u nekim općinama proglašeno izvanredno stanje. U Bosni i Hercegovini najteže je na području Han Pijeska, Sokoca i Vareša.
Prema informacijama sa skiinfo.com, najviše snijega u Europi ima u Alpama. Austrijsko skijalište St. Anton am Arlberg mjeri čak 520 cm snijega, dok Njemački Zugspitze mjeri 500 cm snijega. Slijede snježne fotografije iz Rumunjske (foto: REUTERS), dok je zadnja fotografija iz Mađarske (foto: EPA).
Polarna svjetlost vidljiva i iz Engleske
Polarna svjetlost je sjaj na noćnom nebu, koji se uočava na većim geografskim širinama. Nazivamo ju još i aurora borealis (“sjeverna zora”), a ime je dobila po rimskoj božici Aurori i grčkom nazivu za sjeverni vjetar, boreas. Na južnoj zemljinoj polutci naziva se aurora australis (“južna zora”). Polarnu svjetlost uzrokuje Sunčev vjetar, a to je vruća plazma koju Sunce izbacuje u svim smjerovima. Na svom putu prema Zemlji, Sunčev vjetar nailazi na Zemljino magnetsko polje, koje onda zakreće Sunčev vjetar oko sebe (a time i oko Zemlje) prema Zemljinim magnetskim polovima. Kad se elektroni Sunčevog vjetra sudaraju sa gornjim slojevima atmosfere, nastaje polarna svjetlost. Svjetlost je najčešće zelene i crvene boje, zbog prevladavajuće emisije atoma kisika. U Europi je polarna svjetlost uočljiva na najsjevernijim dijelovima kontinenta, no za vrijeme jačih Sunčevih oluja, kao primjerice ovih dana, može se vidjeti i južnije. Tako se protekle noći polarna svjetlost vidjela i iz Engleske.
Protekli tjedan: unutrašnjost Hrvatske toplija, Jadran hladniji od prosjeka
Protekli je tjedan u Istri obilježilo hladnije vrijeme od prosjeka, što ne začuđuje budući da smo u unutrašnjosti poluotoka u jutarnjim satima mjerili do -11°C, a mraz je zabilježen i diljem istarske obale. Iako su jutarnje temperature bile dosta niže od prosjeka, danju je zbog dosta sunčanog vremena to odstupanje bilo manje izraženo. Prema kraju tjedna postupno je postajalo sve toplije vrijeme zbog približavanja frontalnog poremećaja. Oborina je bilo vrlo malo, uglavnom do 10 mm.
Hladnije je bilo i na ostatku hrvatske obale gdje su također mjerene razmjerno niske temperature zraka, kako minimalne, tako i one maksimalne. Prije spomenuta fronta, koja je u Istri donijela tek manje količine kiše, intezivirala se u svom kretanju prema jugu, tako da je u Dalmaciji bilo zimskih iznenađenja i uz obalu u obliku susnježice. Unutrašnjost hrvatske prošli je tjedan bila toplija od prosjeka, a kontinentalci mogu to zahvaliti prvenstveno naoblaci koja je onemogućavala značajnije noćno ohlađivanje, a time i izostanak niskih jutarnjim temperatura, kakve su primjerice mjerenje u unutrašnjosti Istre. Oborina nije bilo puno na ostatku Hrvatske, uglavnom do 20 mm. NOAA-ina analiza za period od 15. do 21. siječnja:
| Povoljno postavite meteorološku postaju |
|
| Satelitska snimka |
| Upozorenja na opasne vremenske pojave |
| © 2012 IstraMet. Sva prava pridržana. Kontaktirajte nas na istramet@gmail.com. | ||||
 Povoljno postavite meteorološku postaju
|
 Satelitske snimke za Hrvatsku i Europu
|
 IstraMet prognoza za Istru
|
 ECMWF desetodnevna prognoza
|
 IstraMet Udruga: Kontaktirajte nas
|