IstraMet

Pijavice

Potaknuti pojavom pijavica ove godine koje su probudile interes javnosti, odlučili smo napisati nešto o ovom fenomenu. Mnogi se pitaju, što se to događa, pa pijavice su sve češće i opasnije, kažu. No, polako. Prije stvaranja konačnog mišljenja o ovom fenomenu trebamo biti dobro informirani o samoj pojavi. Na pitanje “što se događa” odgovor je vrlo teško dati. Broj pijavica u poslijednja dva desetljeća je na prvi pogled u porastu, te one postaju sve opasnije. Ipak moramo imati na umu nekoliko stvari. Kao prvo  Istra postaje “sve veća” po pitanju naselja, kampova i sl. Svih ovih stvari nije bilo ranije u prošlosti pa tako je većina pijavica prošla nezapaženo.

U istri pijavice zovu još i : vijavice, trombe ili šijuni.  Pijavicu vrlo lako uočimo jer joj je oblika izdužene cijevi koja ne mora biti okomita na morsku površinu nego zna i  “vijugati”, ovisno o zračnim strujanjima. Nastaje iz cumulonimbusa, oblaka koji je poznat po svojim strujanjima. Njegovi najviši dijelovi se znaju uzdići i više od 10 km. Zrak u vrtlogu struji brzinom od prosječno 50 m/s, ovisno o jačini same pijavice. Trebamo znati da su pijavice slabo pokrentne, rijetko se dogodi da nastaju kada puše jači vjetar.  Ako tada nastaju onda imaju nešto veću brzinu kretanja te su opasnije. Prosječno traju oko 15. min. Javljaju se najčešće u ranu jesen, dok je more toplo te prilkom prolaska jako izražene hladne fronte. Ljeti nastaju i iz “običnih” situacija kada nastaje cumulonimbus nad morem uslijed npr. visinske ciklone. Naše toplo, plitko more, sukob nekoliko tipova klime na malom geografskom području  pogoduje razvoju pijavica.

Prisjetimo se i najznačajnijih događaja vezanih uz pijavice u Istri u proteklom stoljeću :

7.10.1958. Petrinjac Karvić je na otvorenom moru kod Vrsara od jutra pa do 14:00 h izbrojio čak 17 pijavica! Što je vrlo intrigantno i zanimljivo. Pijavice su u povijesti poharale i središnju Istru. Tako je 1.6.1957. pijavica kraj Sv.Lovreča počupala 40 hrastova.  10.8.1992. - Pijavica je usmrtila jednog turista u blizini otoka Sv.Andrija kod Rovinja. Naime, tragedija se desila kada je pijavica zahvatila turistički brod Jablanac! 30.9.2000. Pijavica je zahvatila Šikiće, mjesto kraj Pule. Vjetar je raznostio crjepove i lomio stabla. Najveća tragedija se ipak zbila, 14.7.2002. godine.  Nekoliko snažnih pijavica poharalo je Crveni otok. Pritom je uništena cijelovita vegetacija i infrastruktura a nažalost jedan je nesretan turist i poginuo. 17.10.2004. u selu Čevari u Limskom kanalu također je zabilježena pijavica. Nastala je materijalna šteta. Vjerojatno se sjećate pohoda pijavice na kamp Pinetu u Perojskoj šumi 3.8.2006.  Tada je nastala velika materijalna šteta a pijavica je bila specifična po tome što je harala kopnom čak 7 km! 4.8.2006. samo dan kasnije zamijećene su još 3 pijavice, i to kraj Vrsara. Manja se pijavica javila i u Lindaru gdje je srušila nekoliko stabala te je oštećena 1 kuća.

Dubrovačko je područje također vrlo bogato ovim fenomenima te na prvi pogled češće se javljaju pijavica na tom području nego u Istri. Istra je ipak bez dileme bogatija po pitanju ovih fenomene uzimajući u obzir i ostatak cijele Jadranske obale. Tajna je u tome što Dubrovačko područje ima znatno povoljniju uvjete za fotografiranje pijavica.

Tuča

Tuča Tuča je najštetnija oborina koja se redovito javlja i u Istri.
Općenito o tuči možemo reći da je to najkrupnija padalina koja nastaje zbog uzlaznih strujanja u oblaku. Struje dignu kapljice vode te ih sprječavaju da ne padnu na tlo, one se zatim smrznu. Ako je Cb vrlo jak, kuglice duže prkose sila teži zbog strujanja u oblaku te se na njih hvata novi ledeni sloj i postaju veće.
Kada težina novonastale kuglice postane preteška dešava se da pada tuča.
Tuča nastaje iz olujnog Cb oblaka tako da uz tuču možemo povezati jak vjetar, jaku kišu te grmljavinu. Najčešće se javlja u ljetnim mjesecima kada je i najčešći razvoj ovakvog tipa naoblake.

Istru je često znala pogađati jaka tuča. Tako je 60-tih godina prošlog stoljeća početkom ljeta u malom selu Žužići kod Tinjana padala takva tuča da je potpuno uništila vegetaciju! Vinogradi su ostali bez i jednog lista a bolje nije prošla niti ostala tratina. Stanovnici kažu kako je tuča na sreću pogodila malo područje tako da se iz udaljenih sela koja su na višoj nadmorskoj visini moglo vidjeti pogođeno područje koje je izgledalo kao da je zimski period! Naime sve lišće je palo i osušilo. Led se u hladu zadržao i 7 dana nakon samog događaja.

Za primjer jake tuče dovoljno je samo da se prisjetimo kolovoza prošle godine. Tada je na području Vižinade i okolice padala tuča koju ne pante ni najstariji stanovnici! Tuča je potpuno uništila vinograde, voćke te ratarske kulture. Proglašena je elementarna nepogoda. Tuča, znatno sitnija padala je i u Poreču te lokalno diljem Istre.

Još i danas kada ponegdje padne tuča te počini štetu kod starijih ljudi se javlja nostalgija. Naime nekada su se ljudi u našem kraju protiv tuče borili tako što su zvonili crkvenim zvonima. U selima je bila uobičajeno da postoji jedan posebni zvonar koji zna kako zvoniti i rastjerati oblake. I zanimljivo je u današnje vrijeme slušati te priče jer gotovo niti jedan stariji stanovnik koji je sudjelovao u zvonjenju neće reći da zvonjava nije pomogla u obrani od tuče.