IstraMet

2009. JOŠ JEDNA EKSTREMNO TOPLA GODINA IZA NAS

2009. godina u Istri je prema klimatološkim podacima bila ekstremno topla. Oborina je bilo u prosjeku. Godina je u meteorološkom smislu bila vrlo bogata: bili smo svjedoci poplavama, pijavicama, a koncem godine i obilnom snijegu…

ZIMA: UMJESTO SNIJEGA, POPLAVE

Siječanj

Siječanj je u klimatološkom smislu bio u temperaturnom i oborinskom prosjeku. Bilježena su tek manja pozitivna odstupanja i to do 0,5°C. Mjesec nije donio veće meteorološke zanimljivosti na našem Poluotoku. Glavno obilježje bio je izostanak snijega u središnjem dijelu Istre. Snijega je bilo na Učki i Ćićariji, ali ne velikim količinama.

Veljača

Veljača je donijela vrlo prevrtljiv tip vremena stoga je opravdala svoje ime „veljača prevrtača“. Prvi dio mjeseca bio je izrazito kišovit tako da su zabilježene poplave, a izlile su se i rijeke. Najugroženije je bilo područje Raše gdje je pod vodom bilo čak 800 hektara zemljišta. Vrlo se teško moglo obraniti od poplave u dolini Raše, vodostaj je iznosio rekordnih 480 cm. Veći vodostaj, i to 500 centimetara izmjeren je samo 1993. godine. Koliko je palo kiše svjedoči i podatak da je 03.02. u Pazinu u samo 24 sata palo čak 90 litara po četvornom metru. Drugi dio veljače donio je vrijeme prikladno godišnjem dobu, mjerili su se temperaturni minusi, a u nekoliko je navrata zabilježeno i lepršanje snijega u unutrašnjosti poluotoka.

Sa klimatološkog pogleda značajnije oborinsko odstupanje zabilježeno je u unutrašnjosti dok je obala mjerila prosječne vrijednosti oborina. Temperaturno smo bili u prosjeku.

PROLJEĆE: OD OBILNIH KIŠA DO SUŠE

Ožujak

Osim kratkih zimskih uzbuđenja koje je donijelo nekoliko brzih i hladnih meteoroloških fronti, ni ožujak nije donio zimske radosti. Mjesec je započeo promjenjivo i kišovito, 05.03. izmjeren je vrlo nizak tlak zraka od samo 977 hektopaskala. Ponovno su pale obilne kiše koje na svu sreću nisu uzrokovale veće probleme. Prvi mjesec klimatološkog proljeća često zvan i kao „ožujak-luđak“ donio je i nekoliko prolaska zimskih hladnih fronti. To je rezultiralo velikih temperaturnim amplitudama, primjerice 19.03. je zbog pritjecanja hladnog zraka u Pazinu temperatura zraka vrlo brzo pala sa proljetnih 16°C na zimskih 5°C uz susnježicu! 24. dana u mjesecu je također prošla hladna fronta, kratkotrajna mećava zahvatila je Tinjanštinu, ali do stvaranja pokrivača nije došlo. Lokalne nestabilnosti sa tučom i kišom zabilježene su 26.03. u Puli, Rovinju te na dijelu unutrašnjosti.

Kraj mjeseca donio je obilnu kišu i jako jugo, tako je ponegdje na području Ćićarije palo i više od 150 litara kiše po četvornom metru. Klimatološki ožujak bio je nešto topliji od prosjeka, više oborina nego li je to uobičajeno palo je u unutrašnjosti poluotoka.

Travanj

Travanj je započeo iznadprosječnom toplinom, temperature su se nerijetko penjale i iznad 20°C. U prvoj dekadi i sredinom mjeseca bila je česta pojava „morske magle“ koja je u gradovima uz more donijela pomalo jesenji ugođaj. Magla nastaje zbog pritjecanja toplog zraka na još razmjerno hladno more. 24.03. došlo je do zahlađenja uz oborine tako da je snijeg posjetio Učku ali i Platak, koji je na nižoj nadmorskoj visini (1111 mnv). Kraj mjeseca donio je promjenjivo vrijeme uz izmjenjivanje kišnih i sunčanih perioda.

Klimatološki travanj je bio topliji od prosjeka 2,5°C do čak 3°C. Što se oborina tiče na većem dijelu Poluotoka pala je prosječna količina oborina, dok je na zapadu bio očigledan njihov nedostatak.

Svibanj

Prvih nekoliko dana svibnja obilježilo je promjenjivo vrijeme. Na kraju prve dekade je zatoplilo tako da su se temperature u unutrašnjosti Poluotoka penjale i iznad 25°C. Kako smo i navikli proteklih godina posljednju dekadu često obilježava ljetni tip vremena. Tako je bilo i ove 2009. godine. 18. dana u mjesecu temperature su u Istri već prelazile 30°C. 25. ožujka nas je zahvatio toplinski udar. U Pazinu je oboren temperaturni rekord od kad se vrše mjerenja za mjesec svibanj, temperatura se popela na visokih 33,7°C. U Puli je izmjereno 32,6°C, dok je u Rovinju na otoku Sv. Ivan izmjereno 27,0°C. Visoke temperature zraka i nedostatak oborina na zapadu su poluotoka uzrokovali sušu koja je posebice bila izražena na Poreštini. U Poreču je palo samo 4% oborina u odnosu na višegodišnji prosjek!

LJETO: BOGATSTVO METEOROLOŠKIH FENOMENA

Lipanj

Lipanj je kao i svibanj započeo promjenjivo, pljuskovi i grmljavina bili su svakodnevna pojava. Ipak značajnija je kiša izostala na većem dijelu poluotoka. 14. je presušio donji dio Pazinčice a vodostaji ostalih rijeka su također zamjetno opali. 20.06. stigla je fronta koja je rezultirala obilnom kišom u većem dijelu Istre, izuzev dijela zapada Poluotoka. Zabilježene su i pijavice. Pijavica je zahvatila autokamp Kaželu u Medulinu gdje je bilo i ozlijeđenih te veće materijalne štete. Pijavica je protutnjala i Šišanom. U Bujama je pala najobilnija kiša, čak 90 litara po četvornom metru. Promjenjivo te nešto hladnije od prosjeka zadržalo se i do kraja mjeseca. More je 25.06. bilo čak 3°C hladnije od prosjeka za doba godine. Ipak klimatološki podaci ukazuju da je lipanj bio topli od prosjeka i to naročito na zapadu Istre. Oborina je bilo u prosjeku, u unutrašnjosti čak i nešto više od prosjeka.

Srpanj

Srpanj je započeo u sličnom tonu kao i lipanj, promjenjivo. U prvoj je dekadi bilo je nevremena i to diljem Istre. U nekoliko navrata zabilježena je i tuča, ali pošto su nepogode bile izrazito lokalnog karaktera većih šteta nije bilo. 10.07. nad otvorenim morem zapadne Istre razvio se snažan oblak, cumulonimbus iz kojeg je bilo obilnih oborina, a zabilježene su čak 4 pijavice i 2 funnel clouda (ljevkasti oblaci koji su začeci pijavica).

Sredina mjeseca donijela je povratak ljeta i visokih temperatura zraka u naš kraj. 18.07. je prešla hladna fronta iz koje je ponegdje u unutrašnjosti bilo i obilnije kiše. Fronta je nažalost odnijela život jednog kupača u Savudriji zbog naglog pogoršanja vremena i visokih valova koji su se podigli. Posljednja dekada protekla je u ljetnom ugođaju bez značajnijih meteoroloških zanimljivosti. Klimatološki srpanj je u Istri bio ekstremno topao sa značajnim temperaturnim odstupanjem od prosjeka. Oborina je bilo u prosjeku.

Kolovoz

Kolovoz je započeo vrlo toplim vremenom. 04. i 10. su preko našeg kraja prošle fronte ali većih nestabilnosti nisu zabilježene. 11. dana u mjesecu nad Pulom se stvorio jak cumulonimbus iz kojeg je pala obilna kiša. U gradu su pale 64 litre kiše po četvornom metru što je izazvalo pravi kolaps i poplave te veću materijalnu štetu.

Stabilno ljetno vrijeme zadržalo se do noći na 23. kada je nova fronta prešla preko našeg kraja. Zabilježene su veće lokalne nestabilnosti te izrazito jaka grmljavina. U Poreču je pala obilna kiša, 43,7 litre po četvornom metru. Nakon ove fronte ljeto se ponovno vratilo na velika vrata, temperature su se penjale iznad 30°C. 30. nas je zahvatila nova fronta koja je veće količine oborina donijela većem dijelu Istre izuzev krajnjeg juga.

Klimatološki kolovoz je bio još jedan u nizu ekstremno toplih mjeseci, oborina je bilo u prosjeku izuzev šire okolice Pazina gdje je ipak palo manje oborina od prosjeka.

JESEN: TOPLINA I POPLAVE

Rujan

Nakon iznadprosječno toplog kolovoza, uslijedio je iznadprosječno topao rujan. Pozitivno temperaturno odstupanje bilo ponovno zamjetno. Oborina je bilo u prosjeku izuzev obalni pojas na zapadu. Kao i u siječnju, i rujan je jedan od rijetkih mjeseci kada su veća meteorološka događanja izostala. Sredinom mjeseca pala je obilna kiša, manji problemi ponovno su zabilježeni u Puli. Posljednja dekada donijela je stabilnije vrijeme uz visoke temperature zraka koje su premašivale ljetnih 29°C.

Listopad

Listopad je započeo u primjerenom tonu. 4. je zabilježen prvi mraz u unutrašnjosti. 12.10. je prošla hladna fronta koja je bila prekretnica nakon koje je stiglo značajnije zahlađenje, u višem gorju i sa snijegom. Nakon ovog zahlađenja jesenji su mrazevi postali svakodnevnica. 22. nas je zahvatilo prolazno pogoršanje uz jugo i obilnu kišu. Do kraja je mjeseca prevladavalo prosječno listopadsko vrijeme.

Temperaturno listopad je bio neznatno hladniji od prosjeka dok su oborine bile u prosjeku, dakle listopad je prekinuo niz iznadprosječno toplih mjeseci.

Studeni

Uz zamjetno pozitivno temperaturno odstupanje kojemu smo ponovno bili svjedoci u studenom ovaj mjesec ćemo pamtiti i po velikim količinama kiše što ovaj mjesec klimatološki svrstava u kišni mjesec. 09. je ponovno poplavljena Pula ali i Fažana, lokalno je palo i 50-70 litara kiše po četvornom metru (u roku od 24h). Iako je prva dekada mjeseca bila hladnija od prosjeka sredina mjeseca donijela je južinu i iznadprosječnu toplinu. Oblaci i povremena kiša, magla i tmurno vrijeme obilježili su ostatak studenog. Zapadna obala Istre (npr. Poreč) sunčeve zrake nije vidio i više od 10 dana!

ZIMA: SNIJEG NAS NAKRATKO VRATIO U PROŠLOST

Prosinac

Prosinac je klimatološki donio prosječne temperaturne vrijednosti dok je oborina bilo znatno više od prosjeka. Prvu je dekadu obilježilo promjenjivo vrijeme, u nekoliko navrata na Učki je i sniježilo. 08. je pala obilna kiša, u Humu čak 100 litara po četvornom metru što je rezultiralo porastom vodostaja rijeka, ali poplava nije bilo. Sredinom mjeseca je zahladilo a nekoliko centimetara snijega je 14. dana prosinca palo u središnjoj Istri. Snijeg koji nije stvorio pokrivač 17. je iznenadio šire područje Pule što je bio samo uvod u događaje 2 dana kasnije. Zbog djelovanja duboke i hladne ciklone obilan je snijeg nakon više od 20 godina pao u obalnom dijelu Istre. Najviše ga je palo u Puli i to 20-30 cm, dok je ostatak obale dobio oko 15 cm snijega. U Puli ovako obilan snijeg nije pao od 1986. kada ga je također bilo oko 25 cm. 1991. godine je palo znatno manje snijega, 15-ak centimetara. Snijega je u unutrašnjosti Poluotoka bilo znatno manje, a u Buzetu je čak i izostao! Novi snježni val dio je zapadne obale zahvatio sljedeći dan. Na širem području Poreča, ali i Rovinja palo je novih 5 cm snijega. Pazin se to zimsko jutro smrzavao na -16°C! Tako niska temperatura nija zabilježena od 1996. godine! A nakon snijega i hladnoće, nagli preokret.

Posljednja dekada donijela je južinu i iznadprosječnu toplinu, a bilo je i mnogo kiše što je rezultiralo porastom vodostaja rijeka.