2010. godina ostat će zabilježena prvenstveno po velikim količinama oborina koje su uzrokovale brojne probleme.
ZIMA: OBILJE SNIJEGA
Siječanj
Siječanj ćemo pamtiti po hladnoći i obilju snijega. Snijeg je u unutrašnjosti padao 2. (kada se stvorio tanji pokrivač iznad 300 metara nadmorske visine), 4. (10-15 cm pokrivača, navečer je snijeg krenuo na kišu, a već sljedećeg dana okopnio), 17. (pale su manje količine) te 30. (5-10 cm u cijeloj unutrašnjosti). Snijeg je u manjim količinama padao i na obali, 4. samo u početku oborina (ujutro) te ponovo 30. Klimatološke analize ukazuju da je siječanj bio hladniji te oborinskiji od prosjeka.

Veljača
Na novi snijeg nismo trebali dugo čekati. Zasnježilo je već 10. kada se ponovo zabijelila i obala. Snijega je bilo do 5 cm, a po većini je okopnio već sljedećeg dana. Najniže temperature zraka mjerili smo 1. u mjesecu kada se temperatura zraka u Pazinu spustila na -7,6°C. Veljaču je obilježila velika količina kiše, tako da smo na kraju mjeseca govorili o još jednom kišnijem mjesecu od prosjeka. Temperature zraka bile su neznatno više od višegodišnjeg prosjeka.

PROLJEĆE: SNIJEG, PIJAVICE, OBILNE OBORINE…
Ožujak
Prvu dekadu obilježili su veći temperaturni minusi. Jutro 6. ožujka najhladnije je bilo u Pazinu, Flengima, Žminju i Livadama sa -7°C. 10. je stigla prava zimska ciklona koja je donijela snijeg većem dijelu Istre. U unutrašnjosti je debljina pokrivača bila 10-15 cm. Snijeg je padao i uz obalu pa su se navečer ponovo zabijelili gradovi uz more. Na pulskom aerodromu brzina bure prelazila je 100 km/h. Do kraja mjeseca bili smo svjedoci mirnijem vremenu, a već 17. uživali smo u branju šparoga. U klimatološkom smislu mjesec je bio neznatno hladniji od prosjeka dok je oborina bilo manje od prosjeka, posebice u unutrašnjosti Poluotoka.

Travanj
Već na početku reći ćemo da je travanj u klimatološkom smislu bio razmjerno suh i topao u odnosu na prva tri mjeseca 2010. godine. Prema nekim analizama naše je područje oborinski čak svrstano u kategoriju “sušno”. Prve dvije dekade mjeseca obilježilo je tipično promjenjivo proljetno vrijeme uz česte lokalne pljuskove i prolaznu kišu. Kraj mjeseca donio je neuobičajeno visoke temperature zraka tako da su se 26. one popele i iznad 28°C. Posebno je toplo bilo u unutrašnjosti Istre gdje su Žminj, Pazin i Livade mjerili čak 28°C

Svibanj
Svibanj ćemo pamtiti kao izrazito promjenjiv mjesec. Kiša je bila gotovo svakodnevna pojava, a stabilnih perioda dužih od 3 dana nije ni bilo. Samo u prvoj dekadi pale su količine oborina koje premašuju višegodišnji mjesečni prosjek: Opatija 151, Gradišče 80, Hum 78, Pazin i Trst 72, Cres 49, Rovinj 31, Fažana 28 mm po četvornom metru. Klimatološki možemo govoriti o vrlo kišnom mjesecu, dok smo temperaturno bili oko višegodišnjeg prosjeka.

LJETO: SNAŽNE OLUJE I OBILJE OBORINA
Lipanj
Lipanj je baš kao i svibanj obilježilo vrlo promjenjivo, ali i toplije vrijeme od prosjeka. Početkom mjeseca mjerene su niske temperature zraka koje nisu uobičajene za početak klimatološkog ljeta. U Pazinu je 1. na 5 cm od tla izmjereno samo 2°C. Visoke, prave ljetne temperature zraka uslijedile su krajem mjeseca. 29. je najtoplije bilo u Livadama, Cresu, Pazinu i Rovinju gdje je mjereno 32°C. Većim meteoroloških događanja i nepogoda nije bilo.

Srpanj
Klimatološki možemo govoriti o znatno toplijem i oborinskijem mjesecu od prosjeka. Već nam to govori da su uvjeti za nastanak velikih oluja bili idealni. U sklopu duboke ciklone velika nepogoda pogodila je sjeverozapad Poluotoka 29. dana u mjesecu. Pale su ekstremne količine oborine u kratkom vremenskom roku pa su nastali brojni odroni i poplave. U Bujama je palo 119, a Brtonigli 100 mm oborine po četvornom metru. Za usporedbu, u Bujama je u 6 sati palo daleko više kiše nego inače padne u srpnju, gotovo dvostruko više.

Kolovoz
I u kolovozu su zabilježene jače oluje i izraženiji frontalni poremećaji. 3. navečer preko našeg kraja prešla je fronta koja je mjestimice donijela obilnu kišu. Najviše kiše palo je u Rovinju – gotovo 33 mm po četvornom metru, a u jednom trenutku trend oborine iznosio je čak 148 mm/h. 13. je obilna kiša pala i na dijelu unutrašnjosti Istre, redom u Humu je palo 48 mm, Pazinu 41 mm, Bujama 22 mm po četvornom metru. Krajem mjeseca došlo je do nove izražene promjene vremena uz osvježenje, a mjestimice je ponovo bilo obilne kiše. U Opatiji su zabilježena čak 68,6 mm/m2 dok je u Bujama palo 63 mm/m2. Klimatološki, kolovoz je temperaturno prosjeku dok je po pitanju oborina po većini pala veća količina od višegodišnjeg prosjeka.

JESEN: POPLAVE
Rujan
Rujan su obilježile velike nepogode. Meteorološka postaja u Bujama 18./19. zabilježila je čak 211 mm kiše po četvornom metru što je uzrokovalo brojne probleme na tom području – poplave, odrone, prometne nesreće. I Umag je bio pod vodom, uz prometni kolaps, ništa čudno s obzirom da je voda ponegdje bila i viša od metra. Najveća količina oborine pala je u Trstu, čak 303 mm/m2. Posljedice obilnih kiša bile su vidljive danima nakon same nepogode, a materijalna šteta ogromna. 25. je stigla nova ciklona koja je uzrokovala još jednu veliku nepogodu, ovaj put za južni dio Poluotoka. Najviše kiše palo je u Fažani – čak 169 mm po četvornom metru. Ta je količina pala u gotovo dva-tri sata te je nadmašila mjesečni prosjek oborina u veoma kratkom roku. 27. se prema riječima očevidaca u razdoblju od 10:30 do 11:00 sati u rovinjskom akvatoriju pojavilo 6 pijavica od kojih je jedna ušla u kopno. Klimatološki, temperaturno je rujan bio prosječni mjesec dok je po pitanju izdašnosti oborinama jedan od najekstremnijih od početka mjerenja.

Listopad
U klimatološkom smislu listopad je bio hladniji od prosjeka, posebice u unutrašnjosti Poluotoka. Oborina je bilo u prosjeku, a većih meteoroloških događaja i nepogoda nije bilo. Prvi minus zabilježeni su 10. u mjesecu. a minimalna temperatura zraka u Pazinu na mjesečnom nivou iznosila je -4,2°C.

Studeni
Klimatološki, studeni je bio topliji, ali i znatno oborinskiji od prosjeka. Početkom mjeseca temperature zraka penjale su se i do 20°C. Jače nestabilnosti nisu bile rijetkost pa je u Kvarneru zabilježena i pijavica. Zimsko vrijeme nastupilo je krajem mjeseca kada su se minimalne temperature zraka u unutrašnjosti spuštale i do -7°C. Na Ćićariji je pao obilniji snijeg, a malo snijega bilo je i u unutrašnjosti Istre.

ZIMA: PONOVNO SNIJEG
Prosinac
8. je zahladilo uz buru, te je taj dan označio početak prave zime. Slab snijeg u obliku pljuskova sljedeće dane povremeno je znao iznenaditi pojedine dijelove Istre. 15. ujutro u Pazinu je izmjereno -10,9°C. Zbog prolaska Genovske ciklone 17. je u većem dijelu Istre pao ozbiljniji snijeg (do 19 cm), a zanimljivo je da je snijeg padao sa jugom. Kiša je uz snijeg padala samo na krajnjem jugu Istre pa tako i u Puli, te još ponegdje uz zapadnu obalu. Snijega je (oko 10 cm) bilo i na širem području Umaga. Klimatološki možemo govoriti o hladnijem i oborinskijem mjesecu od prosjeka.



