Rastu šparoge, potjerala i vinova loza

Šparoga, foto: Romina Kotiga

Iznadprosječno toplo vrijeme negativno utječe na cjelokupni biljni i životinjski svijet, dok od topline kolike-tolike koristi mogu imati samo ljudi koji evenutalno uštede koju kunu na grijanju.

Ove jeseni koja se polako bliži svojem kraju nismo imali niti jedan izraženiji prodor hladnog zraka, a to se može primijetiti na svakom koraku. U prirodi se mogu pronaći šparoge, a na biljkama se javlja retrovegetacija koja je posebno štetna. Naime biljke postaju slabije otporne na niske temperature zraka, što u konačnici može rezultirati njihovim oštećenjem i kod umjerenih prodora hladnog zraka. Također nepotrebno se troše i hranjive tvari.

Možemo spomenuti i to da su dosadašnjem dijelu studenog svi dani bili topliji od prosjeka, a iako će sredinom idućeg tjedna malo zahladiti temperature zraka i dalje će se zadržati iznad prosječnih za doba godine.

Fotogalerija: Kasna jesen stigla je na Učku, ali i dalje nema prvog snijega na vidiku

u1

Kasna jesen stigla je na Učku, ali čini se da će i studeni proteći bez snijega na tlu. Naime nakon listopada koji je bio značajno topliji od prosjeka, još veća temperaturna odstupanja očekujemo u studenome. Takva situacija svakako ne ide u prilog snijegu, ali treba reći da za razliku od većine planina u okruženju Učka još nije vidjela snježni pokrivač ove jeseni.

Prema trenutnim prognostičkim modelima čini se da ni neće do kraja mjeseca, tj. početka klimatološke zime. Umjesto prvih izraženijih zahlađenja, nakon nešto stabilnijeg razdoblja koje će potrajati do sredine idućeg tjedna već je na vidiku novi period kojeg će obilježiti južina i kiša. 

U nastavku donosimo nekoliko jučerašnjih fotografija sa Učke koje je sa nama odlučio podijeliti David Faraguna.

Fotogalerija: Čarobno istarsko jutro u objektivu Borisa Barana

_MG_1814

Pogledajte fotografije današnjeg čarobnog jutra iz objektiva našeg člana i fotografa Borisa Barana. Fotografije su nastale u okolici Motovuna, Grožnjana i Šterne. Uživajte!

Prognostičari DHMZ-a očekuju zimu 2014. – 2015. topliju od uobičajene te uz malo više oborina

SEECOF sezonska prognoza

U medijima se u posljednje vrijeme učestalo barata s neprovjerenim informacijama o predstojećoj zimi u našoj zemlji i diljem Europe, a koje govore o velikoj hladnoći i velikim količinama snijega. Međutim, rezultati dugoročne sezonske prognoze za sezonu prosinac 2014. – veljača 2015. koju su izradili prognostičari DHMZ-a, koji redovito izrađuju i interpretiraju sezonske prognoze, govore drugačije.

Naime, tromjesečna prognoza za područje Hrvatske za razdoblje prosinac 2014. – veljača 2015. pokazuje kako je pred nama iznadprosječno topla zima uz količinu oborine veću nego što je to zimi uobičajeno ili najmanje oko uobičajene količine. To ugrubo može značiti kako će se i u sljedeća 3 mjeseca nastaviti slični vremenski uvjeti kakve imamo već više od godinu dana – dakle, sva su godišnja doba u posljednjih 12 mjeseci bila toplija nego što je uobičajeno uz količine oborine zamjetno veće od prosječnih. No, iako se u sljedećem tromjesečju srednja temperatura zraka očekuje višom nego što je uobičajeno, moguća su i kraća hladnija razdoblja. Nadalje, iako se ukupna sezonska količina oborine predviđa oko prosječne ili većom od nje, moguća su ponegdje i kraća bezoborinska razdoblja, ali i razdoblja s lokalno izraženijim viškom oborine. Vrsta oborine, naravno, osobito tijekom hladnog dijela godine, jako ovisi o stvarnoj temperaturi ne samo u nižim, nego i višim slojevima atmosfere. Stoga je u sezonskoj prognozi za iduća tri mjeseca nemoguće precizno govoriti o očekivanom tipu oborine koja se može pojaviti tijekom zimskih mjeseci (kiša, kiša koja se smrzava na tlu ili snijeg), već samo o količini oborine.
Valja znati i da su sezonske prognoze drugačije od onih koje smo navikli svakodnevno čitati, gledati ili slušati u medijima. Naime, sezonske prognoze daju samo osnovne naznake vremena u nekom duljem vremenskom razdoblju te se, kao takve, obično koriste u izradi dugoročnijih planova u nekim gospodarskim djelatnostima.

Sezonska prognoza rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Ponajprije se to odnosi na podatke i karte prognoze dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) u Readingu (Velika Britanija).
Isto tako, DHMZ je član i Southeast European Climate Outlook Forum-a (SEECOF) u koji su uključene nacionalne meteorološke službe zemalja jugoistočne Europe koje se bave proučavanjem klime te na temelju zajedničkih zaključaka izdaju dugoročna predviđanja za mjesece i sezone za ovo područje. I ta sezonska prognoza ističe topliju zimu nego što je uobičajeno uz razmjerno veliku vjerojatnost za više oborine od prosjeka za našu zemlju.

I dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi, npr. Met Office-a iz Velike Britanije, potom sezonske prognoze koju izrađuje IRI ili sezonske prognoze Japanske meteorološke agencije (JAMSTEC) pokazuju za područje jugoistočne Europe također pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature od klimatoloških srednjaka u zimi 2014.-2015. te povećanu vjerojatnost za više oborine od prosjeka tijekom cijele zime, piše DHMZ u priopćenju na svojoj web stranici. 

“Lake effect” dijelu SAD-a donio povijesni snijeg!

Depew, foto: Derek Gee/twitter

Još nije ni počela klimatološka zima, a dijelovi SAD-a već su pod povijesnim snijegom uz rekordno niske temperature zraka! Prodor polarnog zraka na područje Velikih jezera uzrokovao je najveće probleme zapadnom dijelu savezne države New York, ali hladan zrak zahvatio je veći dio države.

Uzrok tome je tzv. “lake effect” koji je nastao kada se hladan polarni zrak prelaskom preko tople vodene površine obogatio vlagom, tako da su oborine nekoliko dana pogađale isto područje donoseći ekstremno obilan snijeg. Unutar 48 sati ponegdje je palo više od 150 centimetara snijega.

Kao zanimljivost možemo spomenuti da se snježnom olujom najpogođeniji grad Buffalo nalazi na 183 metara nadmorske visine, a gledajući geografsku širinu ona odgovara primjerice Pelješcu.

Stalno obnavljanje oborina iznad istog područja:

Guste snježne zavjese:

Mećava!

Stranica 1 od 428123...102030...Posljednja »
© Copyright IstraMet - Designed by Pexeto