I dalje slaba snježna sezona u gorju, na Zavižanu samo 22, a u Gospiću 1 centimetar pokrivača

Iako se bliži kraj siječnja s čime će završiti druga trećina zime, hrvatsko gorje ne može se baš pohvaliti količinama snijega.

Najviše snijegu u Begovom Razdolju

Prema podacima DHMZ-a najviše snijega jutros mjeri Begovo Razdolje (38 cm), najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj koje se smjestilo na 1078 metara nadmorske visine. 33 centimetara palo je na Sljemenu, dok je s posljednjom ciklonom Zavižan dobio tek 10-ak centimetara pokrivača, tako da ukupna količina iznosi samo 22 centimetara.

Na trećem mjestu po količini snijega nalazi se Bilogora gdje su jutros motritelji DHMZ-a zabilježili solidnih 19 centimetara pokrivača.

U Delnicama samo 14, a Gospiću 1 centimetar

Predjeli Gorskog kotara i Like koji se nalaze na 500-600 metara nadmorske visine ne mogu se baš pohvaliti debljinom snježnom pokrivača. Jutros je u Delnicama izmjereno samo 14, a Gospiću tek 1 centimetar snijega. 1 centimetar snijega zabilježen je još u Ogulinu, Sisku, Bjelovaru, Kutjevi te Udbini.

Obilniji snijeg izgledan krajem mjeseca

Količine snijega u gorju značajno će se podebljati krajem mjeseca kada je izgledno stvaranje sredozemne ciklone uz obilnije oborine. Ipak čini se da će najobilnije količine baš kao i kod prošle ciklone ipak biti rezervirane samo za najviše predjele. No to ne znači da snijega neće biti i u nižem području.

Krajem mjeseca dio polarnog vrtloga se “otkida” i seli nad Europu, no dolazak velike hladnoće nije izgledan!

Kraj mjeseca i sam početak veljače donijet će turbulentno vrijeme primjereno dobu godine. Očekuje nas izražen pad tlaka zraka, no iako se ekstremna hladnoća ne očekuje, mogućnost snježnih iznenađenja postojat će i u nižem području.

Polarni vrtlog slabi

Glavni prognostički modeli krajem mjeseca vide slabljenje i dislociranje polarnog vrtloga. Za sve je zaslužno jačanje sibirske anticiklone koja će dio vrtloga skrenuti prema Europi. U takvoj situaciji dominirat će sjeverno i sjeverozapadno strujanje, što ne ide u prilog mogućnosti dolaska velikih hladnoća kao što je bio slučaj krajem prošle godine.

Naime kao što je poznato najjači udari zime u naš kraj stižu sa sjeveroistoka kontinenta. No to ne znači da neće vrijeme neće biti zimsko, posebice u unutrašnjosti zemlje, višim dijelovima Istre te naravno u gorju. Primjerice za snijeg u središnjoj Istri  nije potrebna neka velika hladnoća, u većini situacija dovoljno je -5°C na 850 hPa/cca 1400 mnv što iznosi oko 4°C ispod prosjeka.

Velika ciklona iznad europskog kopna, sekundarke u Jadranu

Krajem mjeseca i početkom veljače u Europi će dominirati veliki ciklonalni vrtlog koji će imati nekoliko sekundarnih centara. Prema većini modela i u Jadranu je izgledno stvaranje “sekundarke”, no pošto u ovoj prognozi već izlazimo iz okvira 5 dana još ne možemo precizno definirati gdje će doći do stvaranja ciklone. Za veća meteorološka uzbuđenja do stvaranja ciklone ipak bi trebalo doći u Genovskom zaljevu, što za sada ne vidi niti jedan model.

U takvoj situaciji valja očekivati izmjenu hladnijih perioda uz buru i onih toplijih uz južne vjetrove, no pošto vjetar ovisi o raspodjeli tlaka zraka (mjestu stvaranja ciklone), za detalje ćemo morati pričekati još barem 2-3 dana. U svakom slučaju mogućnost ostvarenja “idealne” putanje ciklona koja bi uspjela povući hladniji zrak sa sjevera kontinenta za sada nije izgledno.

Tlak zraka ispod 975 hPa!?

Najveći dio prognostičkih modela vidi iznimno nagli pad tlaka zraka! Tako primjerice prema UKMO-u moguće je stvaranje sekundarke na sjevernom Jadranu u čijem bi se centru tlak snizio ispod 975 hPa. Naravno riječ je o rijetkoj situaciji u kojoj bi uz obilnije oborine svakako bilo plavljenja nižih dijelova obale diljem Jadrana.

Treba svakako napomenuti da nizak tlak zraka ne znači odmah i velike meteorološke događaje u smislu snijega, vjetra i sl. Iako je ovako nizak tlak svakako dojmljiv, jačina vjetra prvenstveno ovisi o raspodjeli tlaka zraka tj. gustoći izobara.

Promjene u prognozi moguće, pratite nas idućih dana

Pošto govorimo o periodu koji izlazi iz okvira 5 dana, promjene u prognozi (pa čak i one drastične) su moguće, stoga nas pratite i idućih dana. Već sutra ili prekosutra izlazimo sa novom opširnom analizom i postupno sve detaljnijim informacijama!

Foto: Snježna i hladna zima u sjevernoj Africi, u Alžiru snijeg pada ispod 500 metara nadmorske visine

Dok veći dio Europe ove zime mjeri iznadprosječno visoke temperature zraka, na sjeveru Afrike zima je poprilično jaka. Temperature zraka ispod su višegodišnjeg prosjeka, a u Alžiru snijeg mjestimice pada na samo 500 metara nadmorske visine.

Snježne radosti u Alžiru

Iako u planinskom području Alžira snijeg i nije neko iznenađenje, alžirski meteorološki mediji neprestano izvješćuju o snijegu na nižim nadmorskim visinama. Pokrivač je tako zabilježen mjestimice čak i ispod 500 metara nadmorske visine, što je svakako zanimljivo!

Primjerice u Saidai na 770 metara nadmorske visine prema službenim podacima jutros je izmjereno 17 centimetara snijega, a u posljednja 24 sata ukupno je palo čak 57 mm oborina. Snijeg je padao u noći, a nakon grmljavinske oluje trenutno pada slaba kiša. 10 centimetara snijega zabilježeno je i u Medeai na 1036 metara. U višem gorju mjere se daleko veće količine snijega, mjestimice i do pola metra.

Foto: Zamask, Beram, Lindar…

Naš čitatelj Tibor Dinka poslao nam je nekoliko današnjih fotografija iz raznih dijelova Istre. Lijepu fotogaleriju koja ipak s obzirom na doba godine previše “vuče” na jesen prenosimo u potpunosti.

Sutra stiže obilniji snijeg u više dijelove Gorskog kotara, dok je Učki i Ćićariji upitno i lepršanje pahulja

Ciklona koja je danas djelovala na vrijeme sutra će se još malo produbiti, te s područja Sicilije premjestiti prema sjeveroistoku. Zapuhat će bura, a oborine će na istarskom području postupno oslabiti.

U Barbanu, Labinu i Puli najviše kiše

Na našem području danas je prevladavalo pretežno oblačno vrijeme uz čestu kišu, posebice na jugu Istre. Najviše kiše palo je u Barbanu (29 mm), Labinu na meteorološkoj postaji Ripenda Vicani (28 mm), te u Puli gdje je zabilježeno 27 mm. Najmanje kiše palo je na području Umaga, tek milimetar-dva.

Na Kvarneru su količine kiše bile vrlo ujednačene, a palo je između 11 mm u Selcu i Baški te 20 mm u Kosima.

Sutra u gorju obilniji snijeg, ali ne i na Učki

Zbog produbljavanje ciklone obilniji snijeg sutra se očekuje u Gorskom kotaru, posebice u višim dijelovima gdje će sa zahlađenjem kiša iduće noći brzo prijeći u snijeg. Mjestimice valja očekivati i do 30 centimetra pokrivača.

Na Učki i Ćićariji ne očekuje se snijeg, osim tek sporadičnog lepršanja pahulja. Riječ je o klasičnoj situaciji po buri kada su oborine na našem području slabe i rijetke.

Početak idućeg tjedna u znaku hladnijeg vremena 

Već u nedjelju na naše područje doći će do dotoka hladnijeg zraka, ali glavno zahlađenje u ponedjeljak kada očekujemo kidanje naoblake uz buru i sjeverac. Temperature zraka bit će primjerene zimi, a mraz se očekuje sve do mora.

Novo zatopljenje uz porast naoblake sve je izglednije krajem mjeseca.

ANALIZA: Krajem mjeseca moguće slabljenje polarnog vortexa, slijedi li konačno jačanje sibirske anticiklone?

Čini se da nam kraj siječnja i početak veljače sprema zanimljiva meteorološka uzbuđenja. Naime na Sjevernoj hemisferi konačno postoje naznake mogućnosti slabljenja polarnog vrtloga, što bi posljedično omogućilo prodor hladnog zraka u južnije krajeve.

Ključno jačanje sibirske anticiklone

Mnogi stručnjaci predviđali su da će ove zime dominirati jaka sibirska anticiklona, a takve stavove temeljili su na naglom i velikom porastu snježnog pokrivača u Sibiru prošle jeseni i ubrzanom ohlađivanju tog velikog prostranstva. No nastavak, odnosno početak zime donio je sasvim drugačiji razvoj događaja. Sibirska anticiklona je podbacila, tako da Europa nije imala dobar temelj za prave dugotrajnije zimske scenarije.

Veći dio prognostičkih modela krajem mjeseca vidi jačanje sibirske anticiklone, što će posljedično blokirati izraženo zapadno strujanje preko Skandinavije. U takvoj situaciji naši krajevi mogli bi se naći na “udaru” snažnih poremećaja s Atlantika, no i dalje bi dolazak jače hladnoće bio onemogućen. Situacija bi bila idealna za velike snjegopade u gorju, ali i povremeno u nizinama.

Slabljenje polarnog vrtloga 

Izuzev kraja 12. mjeseca prošle godine, polarni vrtlog ove je zime vrlo stabilan. Upravo zbog toga na udaru hladnog zraka nalazi se istočna obala SAD-a i Kanade, koja kako izgleda neće ni ovog puta ostati pošteđena iznimno jakih udara zime. No ukoliko bi se ostvario scenarij koji uključuje jačanje sibirske anticiklone, na Europu velika hladnoća na tom području ne bi trebala utjecati u tolikoj mjeri (u vidu “aktivacije” Atlantika).

Osim u Sibiru, najveći dio prognostičkih modela vidi razvoj anticiklone i iznad Aljaske, što bi dodatno destabiliziralo polarni vrtlog. Iako će zbog spomenute anticiklone istočna obala SAD-a vrlo vjerojatno biti na udaru novog polarnog zraka, kao što smo ranije i spomenuli to ne bi trebalo značajnije utjecati na razvoj vremena iznad Europe, naravno ukoliko sibirska anticiklona bude dovoljno snažna.

Događaji u stratosferi povećaju mogućnost ostvarenja ovih scenarija 

Događaji u stratosferi, odnosno zatopljenje koje pratimo u nekoliko slojeva povećavaju mogućnost ostvarenja scenarija koji bi uključivao slabljenje polarnog vortexa. No to ne jamči nužan udar zime u Europi, baš kao ni veća meteorološka uzbuđenja.

Upravo zbog toga ne preostaje nam ništa nego li detaljno pratiti sve promjene na modelima idućih dana, posebice trendova o čemu ćemo vas izvještavati u novim objavama.